Uređaj živog svijeta
Životni svijet naše planete izuzetno je kompliciran. Na kopnu i u vodi raste razne biljke i razne životinje žive. Među njima su i vrlo male i ogromne, dostiže desetine tona. Postoje organizmi koji se istovremeno smatraju i biljem i životinjama. Odvojene grupe organizama uključuju gljive i bakterije. I svugdje - u zraku, voda, tlo - bakterije nisu vidljive jednostavnom oku zajedničke. I uopće živahne prodire potpuno sićušne viruse. Sva ova raznolikost živih organizma međusobno postoji zajedno i u najtežem je odnosu. Ali svi imaju nešto zajedničko: oni su, osim virusa, izgrađeni od ćelija i ćelija iz organskih tvari.

Sastav organskih tvari je nužno ugljik. Sadrže i vodonik, kisik, azot, sumpor i fosfor. U malim količinama u živim organizmima postoje razni drugi hemijski elementi. Koristeći ove elementarne "cigle", priroda je stvorila mnoge tvari iz kojih se sastoji sva raznolikost životinjskog i povrtnog kraljevstva. Sva živa bića, kao i supstanca stvorena i reciklirana, čine biosferu.
Biosfera - Zemlja granata koja živi organizmi naseljavaju, a takođe ispunjavaju tvari koje stalno komuniciraju s tim organizmima. Biosfera uključuje gornji dio litosfere (zemaljska kora), cijelu hidrosferu (do okeana) i dio atmosfere (samo 15-20 km). Većina suši žive supstance koncentrirana je u sloju blizu površine s debljinom od 50-100 m - to je visina šumarskog nadstrešnice i dubine prodora glavne mase korijena.

Dio biosfere je ekosustav (Prevedeno iz grčkog - "Stanovništvo" i "Sistem") - prirodni kompleks koji se formira živim organizmima različitih vrsta i njihovo stanište povezano s razmjenom tvari i energetici. Ovo je kap vode i šume, močvare i okean.

Tu je i koncept "Biogeocenoza". Ovo je takav ekosustav koji razlikuje određenu prirodu vegetacijskog pokrivača i koji je ograničen na geografski. Stoga je bilo koji ekosustav biogenozenoza, ali nije svaka biogenoza ekosustav.
Među ekosustavima se razlikuju Microshosystems, Na primjer, deblo truljenog drveta - Mezoecosystem - šuma, ribnjak i t. D.- Makroekosistemi - kontinent, ocean itd.- Globalni ekosustav - biosfera.

Životni uređaj
Živi organizmi koji čine biosferu tvore složenu hijerarhiju. Ali zasnivaju se na nerezidnim atomima. Atomi formiraju molekule, one oblike ćelije, ćelije formiraju tkiva - organe, organe čine organizme. I već organizmi formiraju zajednice, male i velike, a najveći od njih - sama biosfere.
Orangery - umjetni ekosustav

Primjer umjetnog ekosustava je staklenik. Ova riječ dolazi iz francuske naranče - "narandžaste". Ali evo ne samo narandže, već i druge termičke biljke koje ne rastu na sjeveru na otvorenom tlu. Sjedite u staklenicima i lokalnim biljkama koje trebaju pružiti trajnu mikroklimu. Na primjer, ovdje je uvijek toplo, jer sunce zagrijava staklene zidove, osim toga, može se koristiti i posebno grijanje. Insekti-Polejkovi žive u stakleniku.
Šta je živa stvar?
Kombinacija svih živih organizama na zemaljskim oblicima Žive supstanca. Postoji na planeti u obliku kontinuirane promjene generacija organizama. U živim bićima sve hemijske reakcije prelaze na milione puta brže nego u neživima. Na primjer, neke gusjenice dnevno mogu reciklirati hranu 200 puta više od vaganja sebe, a jedan dio dana jede onoliko gusjenica kao što se vaga. A stopa korozije čelika iznosi samo 0,17 mm godišnje.